Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

razijati

(se) pf. (inf. raziati se; prez. sg. 3. razija se; pridj. akt. sg. m. razial).
I. širom otvoriti (o ustima).Mladenec … videl si je videti strašnoga velikoga pozoja ki je proti ńemu vusta na širokom razial, hoteči ga požreti. Habd zerc 267.
II. refl. ~ se popucati, raspucati se; rastvoriti se. B (s. v.  chasmaticus … takov potres po kojem se taki zemļa odpre … razpukne … razdvoi i razija … a negda vse kaj je vokol požre). Zemļa … od žeje mora se široko razziati. Šim prod 431.

razijavati

(se) impf. (prez. sg. 1. raziavam se; pridj. akt. sg. m. razijaval) impf. od pf. razijati (se).
I. otvarati. Včinil je po sluge svojemu da ov pozoj … široke čeļusti i lampe razijaval bi bil. Matak II, 482.
II. refl. ~ se postajati otvoren, otvarati se. B (s. v.  dehisco … raziavam se … odpiram se … razdiram se … razcepļujem se … razdvajam se … pucam se … raspučiti se … raztvaram se).

raziskańe

n (sg. N raziskańe, razizkańe) gl. im. od raziskati; isto što raspitavańe. B (s. v.  examen 3. … raziskańe … izpitańe … iziskańe … izvedańe;  raziskańe), J (s. v.  disquisitio 2. … razizkańe … razpitavańe). Šta se tiče onih delnikov uzdignuča koji su utekli … je zaglavni sud dokončal raziskańe. Nov horv 284.

raziskati

pf. (pridj. pas. sg. N m. raziskan) istražiti. B (s. v.   raziskan).

raziskavańe

n gl. im. od raziskavati; isto što raspitavańe. B (s. v.  disquisitio … raziskavańe), X (s. v.  quaerno … disquisitio).

raziskavati

impf. (prez. sg. 1. raziskavam) impf. od pf. raziskati; istraživati. B (s. v.  disquiro … raziskavam … ziskavam … marlivo ziskavam;  raziskavam), J (s. v.  disquiro … marlivo raziskavam), X (s. v.  quaero … disquiro).

raziskavavec

m (sg. N razizkavavec) onaj koji što istražuje, istražitelj; usp. raziskavec. X (s. v.  quaero … disquisitor … razizkavavec).

raziskavec

m (sg. N raziskavëc) isto što raziskavavec. B (s. v.  disquisitor … raziskavëc).

raziti se

pf. refl. (inf. raziti se; prez. sg. 3. razide se, razi se, pl. 1. razidemo se, 2. -u se, -eju se, raziğu se; aor. pl. 3. razidohu se, -oše se; pridj. akt. sg. m. razišel se, n. -šlo se, f. -a se, pl. m. -i se, n. -a se; pridj. pas. sg. N m. raziden, n. razidno, f. -a; pril. prez. raziduči se).
1. otići na različite strane, razići se; rastati se, oprostiti se (s kim, od koga), razdvojiti se; usp. raspitati II, 2, razestati se. B (s. v.  digressus … odstupil … raziden … razidena … razideno, dilabor 2. … razbegujem se … razhajam se … razišel sem se … raziti se … razbežati se po poļu, dissipatus … rasipan … razpruden … raziden). Kako dim po zraku vsi se razidoše. Magd 19. [Apostoli] su se po svetu razišli. Mul šk 111. Mogu li se hižni tovaruši raziti. Mul šk 369. Narod Slavinov izhağa iz pokoleńa Jafeta … Nekoji zmed ńih okolo Dunaja naselili se jesu … potlam se povsud razišli i dobili imena ali od viteštva kakti: Slavi od slava, dika, ali od razhağańa kakti: Rusi ili razsejani. Mikl izb 12.
2. 
a. proširiti se (o vijesti, glasini, učenju).B (s. v.  strenue 2. … glas se hitro razide). Razide se berže časa ta pošten glas po varašu da je krajača tat. Habd ad 415. Glas svetosti ńegove i glubokoga navuka povsud se razide. Gašp II, 421. Razišlo se je anda ovo govoreńe med bratjum da on vučenik ne vumre. Evang 17.
b. proširiti se po kakvu prostoru, po kakvoj površini. B (s. v.  venenum 4. … mast … vračtvo … kajti friško po žilah razide se). Ali ni takva teška guba ka ne na same ruke ostala nego se je po vsem telu razišla svete Katarine od navadne službe ne odrinula. Habd ad 980. Sama rana ni tuliko pogibelna kuliko ona slina koja se po rani mahom razide. Stekl 2.
3. rastopiti se. Doklam mraz ne razide se … svińe na pašu goniti ni smeti. Živinvrač 162.
4. isto što rastepsti II. 8. Otok … s svinskum maščum … namaže se … od česa na skorom razišel se bude. Živinvrač 63.
5. razdvojiti se na dva dijela, rastvoriti se. Kako ga [oni] … z zemļum prikrihu … razide se zemļa. Nadaž 69. Nut čudo! … gluboko morje tri jezera koračajev iliti tri mile daleko razide se. Gašp IV, 415.

razjadati

pf. (pridj. akt. pl. m. razjadali) u svezi srca ~ isto što raščemeriti II. Vsi ste na Osmana serdca razjadali, vsi za nastornika ńega odebrali. Krizm osm 239.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU