Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

rezačica

f od m. rezač; ona koja o(b)rezuje vinovu lozu. B (s. v.  putatrix … rezačica … kleštritelica; rezačica … putatrix).

rezački

adj. koji se odnosi na rezač. J (s. v.  putatorius … za rezańe ali kleštreńe hasnovit … rezački … rezačem slišajuči).

rezak1

m dem. od rez1; mali trag koji nastaje nakon poteza sječivom ili oštrim predmetom. B (s. v.  lineica … liniica … rezak … potezek … tračic).

rezak2

m (pl. N rezaki, G -ov) anat. isto što rezač 4. P (s. v.  dentes incisores … rezaki … rezakov … rezači … rezačov … rezačev ili zubi pervi koji su pri vustah 93).

rezalce

n
1. isto što dleto. B (s. v.  scalprum … dleto … rezalce … nož), X (s. v.  scalpo … scalprum … dleto … rezalce).
2. naprava za rezanje, izrezivanje, skalpel. J (s. v.  scalpellum … rezalce … železce za izrezavańe).
3. samostalno i u svezi ~ za pisańe pisaljka; usp. bodalce za pisańe s. v. bodalce. B (s. v.  stylus … rezalce za pisańe ali bodeńe), J (s. v.  stilus 2. … rezalce … bodalce za pisańe). Potrebuval je pismenu tablicu, rezalce … i … pripravil se k pisańu. Danica (1846) 133.

rezalo

n isto što oštrina 1. a. J (s. v.  acies … oštrina … oštro ali rezalo na železu obdelanomu vu nožu … sabļi).

rezanec

m (pl. NI rezanci, G -ev, -ov, A -e) tanko tijesto izrezano na dugoljaste trake. B (s. v.  laganum 2 … rezanci), P (s. v.  laganum … rezanci … rezancev i kajgod je od testa pšeničnoga boļega kakti kerpice … žličńaki … na maslu … mleku … verhńem … kuhani … frigani … praženi 134). Na dan svete Ane jela je pšenične rezance. Starine 25, 84. Rezanci … die Nudeln. W 16. Te ima želodec rezrivan kakti porta, tri barila vu njem i mendulova torta, češnjovki venec, rezancov, filekov malomašna sorta. Krl 47.

rezańe

n (sg. NA rezańe, G -a, DL -u, I -em, pl. A -a) gl. im. od rezati.
1. oštrim predmetom odvajanje (čega) od cjeline, rezanje; usp. režeńe, sečeńe 2. H (s. v.   rezańe),  B (s. v.  putatorius … rezni … kaj k rezańu sliša, scissim … rezuč … kalajuč …na način rezańa, scissio … rezańe … kalańe … drapańe … dvojeńe … razdvajańe, scissura … rez … rezańe, sectio … sečeńe … rezańe), J (s. v.  dichotomia … razdvojeńe … na dvoje rezańe, proscissio … zperva rezańe … razkalańe, putatorius … za rezańe ali kleštreńe hasnovit … rezački … rezačem slišajuči, scissio … rezańe). Vu rezańu na tuliko se kruh povekša da vseh petdeset imale su zadovoļno. Gašp III, 458. Za rezańe pilenic … od vsakoga klaftra kr. 15. Lim 25. Pri rezańu lasih, końskeh repov i drugeh rastučeh paziti je moči. St kol (1866) 137.
2. isto što dubeńe 2. B (s. v.  caelamen … rezańe … zrezańe ili zrezavańe z dletom; rezańe … rezańe … zrezavańe).
3. isto što opsekańe. B (s. v.  circumcaesura … obrezavańe … vokol rezańe, putatio … rezańe tersja ali drevja … kleštreńe, virgidemia … rezańe … brańe šibja za tepeńe ali vezańe tersja; gran ili sveržih preobilneh i zvërhu obilneh obalitel 2. … gran obilneh rezańe … obsečeńe, rezańe ... rezańe vinograda … rezańe mladja ili sveržja, šibja rezańe), J (s. v.  putatorius … za rezańe ali kleštreńe hasnovit). Vaša osebujna i perva skerb … bila je … v sejańu i v orańu, vu tersja okapańu, rezańu i koļeńu. Matak I, 407. Ters vinski … po vezańu, kopańu, rezańu bolši sad doprinaša. Gašp IV, 165. Vreme rezańa je nadošlo. Ev 237.
4. kirurški zahvat, operacija; usp. presekańe 2. B (s. v.  bronchotomia … rezańe … presekańe otoka gërla ali kehļe, herniotomia … kile rezańe … razporeńe, lithotomia … rezańe kameńa; rezańe … rezańe kameńa), J (s. v.  herniotomia … kile rezańe, laryngotomia … požirakov rezańe). Trapļen bil je oštro od kamenca … grof Flandrie i poklamkam vsa vračtva betegu pohasnila ne bi bila … dokončali jesu da rezańe mora se včiniti. Matak II, 330. Pri rezańu paziti se mora da nikaj kože ne odreže se, ar ondi ostalo bi golo mesto koje hami lahko bi ranili. Živinvrač 26.
5. bolno probadanje u tijelu. Pater Mihaļ … na desnom oku obeteža od kojega zbog neizgovorne boli i nuterńega rezańa ni po dne ni po noči počinek ni mogel imati. Gašp III, 309.
6. u svezi ~ na žlepce ili brazdice izrađivanje žljebova, žlijebljenje. B (s. v.  striatura … rezańe na žlebce ili brazdice; rezańe … na žlebce ili brazdice).

rezati

impf. (inf. rezati, rezat; prez. sg. 1. režem, 2. -eš, 3. -e, pl. 3. -u, -eju; imp. sg. 2. reži, pl. 1. -emo, 2. -ete; pridj. akt. sg. m. rezal, f. -a, pl. m. -i; pridj. pas. sg. N m. rezan, -i, n. -o, f. -a, G m. -a, -oga, n. -oga, A m. -i, I n. -em, pl. N m. -i, A m. -e, n. -a; pril. prez. režuč, režeč).
1. 
a. oštrim predmetom odvajati (što) od cjeline, rezati; usp. seči1 I. 2, siči. H (s. v.  ki slamu reže, režem, slama rezana), B (s. v.  concido … skup sečem … na drobno sečem … zesekujem … zposekujem … porežujem … košem … na drobno rezati ali kosati, dimidio … prepolovļujem … raspolovļujem … režem … sečem na pol, interscindo … medvrezavam … na pol režem … razrezavam … zadńu polovinu mosta raztergati, prototomus … pervič rezan, rescindo … odrežujem … nazopet režem, scindo … režem … križam … križati kruh … pečeńe landati, scirpicula … vińak … serp … nož … kem se sitina ali rogoz reže, seco … sečem … režem … vusta rezati z britvum, sectilis … sečļiv … rezļiv … kaj se lehko seče ali reže, sectus … sečen … rezan … razfalatan, straminiseca … slamorezec … sečkorezec … koi slamu reže, straminisecium … sečka … rezana slama; reposek … koi repu reže, rezan, režem … režem na režńe, sečka … rezana slama), J (s. v.  cauterium … želešce s kojem se reže … pripeka ranica, concido … rasekujem … na drobno sečem … režem … košem … skup sečem … režem … košem, decido … dole sečem … režem, dilanio … razmesarim … razsekavam … na falate sečem … drapļem … režem … derem … mercvarim, dimidio … razdvajam … prepolovim … na pol delim … dajem … režem, exartuo … razrezavam … na dele režem … landam, perscindo … zevsema režem … prek režem … prerezavam, scissim … režuč … kalajuč, sectilis … razsečen … rezan … raskolen, transcindo … prerezavam … prek režem), X (s. v.  caedo … bijem … režem, scindo … scindo … režem). Kada bi bili počeli … kruh … rezati … krv je … počela iz ńega … teči. Bel prop 48. [Sveti Martin] vide kolduša gologa, z mečem režeč svoj plašč dava. Citara 400. Kaj se vam vidi, more li sabļa, sekira ali nož seči i rezati, ako nisu nabrušeni? Zagr razg 151. Dobro je slamu skup s senom na sečku rezati. Živinvrač 89. Schneiden … rezati. Krist anh 126. fig. Treti mir, koteroga človek sam v sebe mora imeti, ar ga ne vekše nevoļe i teškoče, nego koga konšciencia reže, kala i trapi. Vram post A, 106a. Za tovaruše … budete imali … vrage koi vas budu … sekli, razali. Fuč 112. [Bože], ovde žgi, ovde reži … nego samo vu vekivečnosti pomiluj! Krist žit I, 253.
b. odsijecati dijelove tijela. [Cesar] kolesa britvami oštrimi naperiti i načiniti včini, koterimi bi telo svete … device rezal. Vram post 118a. [Margareta] prosi, režete po mene meso, najte me onak mučiti. VZA 4, 119. Vse vude [Jurju cesar] reže. Citara 425. Tabornika škope, režeju mu kilu, harlekini malu i veliku silu obavļaju s tornja, tancajuč po štriku. Krl 95.
c. fig. uzrokovati bolan, neugodan osjećaj djelovanjem na osjetila. Ov pesek jako [ga] po očih reže. Danica (1844) 56. Na bregu je veter rezal kak nož. Gal 133.
2. izrađivati, obrađivati, oblikovati urezivanjem, izrezivanjem, rezbariti; klesati. H (s. v.  kupa rezanem delom cifrana), B (s. v.  physes … rezano kameńe k pravomu spodobno; steklo … steklo lepo rezano). Jednoga [oltara] med vsemi najlepšega sudim ki mi z kameniča rezanoga vojsku kaže. Jurj 165. Vsako pervo delo, ili malano ili rezano ili sliveno je jeden zdenec iz kojega tuliko peldi izvira kuliko hočeš. Šim sl 17. Malo gore je … huta z kamena rezanoga, zvana kak hrastova kora, znutra figure vsakojačke. Građa 8, 399.
3. isto što dupsti. B (s. v.  rezan 2. … rezan na brazde ili žlebce, režem … režem … zrezavam na brazde ali žlebce).
4. isto što obrezavati 1. H (s. v.  rezati tersje), B (s. v.  circumcidaneus … obrezan … vokol rezan, circumcido … obrežujem … obrezal sem … okolu režem … obseči drevo, demargino … obrezavam … krajke režem, puto … režem … kleštrim, sarpo… režem … obrezavam z vińakom, succido … podrezavam … ozdol odrezavam … režem … rezati; gran ili sveržih preobilneh i zvërhu obilneh obalitel … i veli se tuliko on koi tersje reže kuliko koi iz dreva seče, grane … veje … kitje režem … sečem … presekam, okolu … rajam se … režem, rezan, režem … režem tersje … negde i negde rezati … rezati pero), J (s. v.  circumscindo … obrežujem … vokol režem, succido … podrezavam … odzdol odrezavam … režem … rezati), P (s. v.  scalpellum … nožek koim se pera režu … pernik 349). [Oni] su goricu ovu zalevali, kopali, gńoili, vezali i rezali. Gašp IV, 165. Reži po lepem vremenu, od korena ters snaži. St kol 1866, 169.
5. isto što kopiti. Odhrańena teleta vučini rezat gda je zadńi fertal meseca. Hiž kniž 165. Schneiden … kopiti, rezati. Krist anh 126.
6. rastvarati, otapati (o probavi).[Kisele vode] režeju i rastepleju materiu zapirajuču raspuščajuč … po dostoinih putih van iz tela ispeļavaju. Lal vod 75.
7. u svezama kip rezani v. kip; prvič rezan ran (o povrću).B (s. v.  prototomus … pervič rezan; pervič … pervič rezan … prototomus); s kriļi zrak ~ mahati krilima pri polijetanju (o ptici).Tak z Athosa vrha, tak z Kavkaze gore, gde dalko se vidi zrak, zemļa, vse more, orel prejaki s rastrtemi kriļi zraka režuč i poleteč se sili. Henr 208; šibjem ~ isto što šibrati. B (s. v.  concido … šibjem rezati … šibrati).

rezavec

m isto što rezač 1. B (s. v.  herniotomus … kile rezavec … razporitel kile, scissor … landavec … rezavec), J (s. v.  scissor … rezač … rezavec).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU