Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

rihalo

n isto što greben 1. a. B (s. v.   rihalo  s uputom na greben ).

rihļati

impf. (prez. sg. 1. rihļam, pl. 3. -aju; imp. sg. 2. rihļaj) njem. riffeln; isto što mikati 1. B (s. v.  greben 4. … greben na kojem se glavice lana rihļaju, rihļam). Lan puči i rihļaj. St kol (1819) 126.

rihtar

m (sg. N rihtar, GA -a, DL -u, pl. D -jem) njem. Richter; isto što sudec 1. J (s. v.  judex … sudec … rihtar … biro). [Urša] se je gosponom rihtarjem grozila i mersko je psovala. VZA 13, 11. Vectigal varaždinskoga varaša … po gospone rihtaru … knezu Miroslaviču … znovič … zapisan, priet i potverğen, vanka dan. (naslov).Starine 26, 4. Za čast sudca iliti rihtara selskoga gospon zemelski naj tri imenuje, zmed kojeh občina jednoga … slobodno zebere. Urb 25. Novoga selskoga rihtara zebrati [su] hoteli [ļudi]. Lovr ker 10. Kotrigov i členov hofmajster, prepisavec, penezov jagar … orsaški rihtar gospon Huetstocker … Stubičance paca, na paragraflin guli. Krl 74.

rihtarica

f od m. rihtar; etim. v. rihtar; isto što sudińa 1. J (s. v.  judex … sudec … rihtar … biro … sudińa … rihtarica … birovica, judicatrix … sudińa … rihtarica … birovica). Ja se nikogar ne boim doklam je mene moj gospon i moja gospa rihtarica. VZA 13, 10.

rihtati

impf. (pridj. akt. sg. m. rihtal) njem. richten; uređivati, dotjerivati. [Fricek:] – Dragi japica, kad tak sada nose, ja takaj neču biti zajdni … [Visokovič, za se:] – Bi nas ti lepo zutra rihtal, kad duge začuješ tvoga sina. Fricek 17b.

rihter

m (pl. N rihteri) etim. v. rihtar; isto što sudec 1. Ovu vre [opravu] i selski rihteri nosiju. Brez diog 94.

rihtig

adv. njem. richtig.
1. doista, zaista, uistinu. [Ja sem] rihtig ali s kožum ali s penezi štibru platiti moral. Brez diog 140. Ona pašteta bila ti je rihtig samo jedna sleparia, a vu pašteti ležala su osebujna zakrita pisma. Lovr rodb 12. Rihtig je išlo proleće stezom, klajnal se … lešnak je z brezom. Žmig živ 6.
2. upravo tako, onako kako treba. Grof: Ti oglej naše oružje i priravnaj ga, ali tak da nigdo videl ne bu, ar drugač bi mogli vu sumlu dojti. Danijel: To vse bude rihtig. Cepel 156.
3. zapravo; odnosno, to jest. Brzo ti se to zezna da sem ja ekscelencija postal, rihtig: hoče mi po ńem Sviličič štacunar gratulirati. Tamburl 78.

rika

f (sg. G rike) isto što reka11. Došli su Bulgari od rike Bulge najpredi na ovu stran Dunaja vu slovenska deržańa. Vitez raf 47.

rikańe

n (sg. N rikańe, G -a) gl. im. od rikati; isto što ručańe11. J (s. v.  rugitus … ručańe … rikańe oroslańa … inače lava), P (s. v.  mugitus … mukańe … tukańe … rikańe … rikańa 399).

rikati

impf. (inf. rikati; prez. sg. 1. rikam, 3. riče; pridj. akt. sg. m. rikao).
1. isto što ručati11. B (s. v.  ručim … rikam s naznakom da je dalm. ), J (s. v.  rugio … ručim kakti oroslań … rikam).
2. isto što mukati. B (s. v.  mukam … rikam s naznakom da je dalm. ).
3. isto što jafkati I. 1. B (s. v.  ejulo … javčem … narekujem … jako tulim … rikam … rikao sam … rikati s naznakom da je dalm. ). Nemoj, starče, riče Slovinkińa, jer se vrime drugače izmińa. Brez usp 155.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU