| ris2 | m (sg. G risa, A ris, L -u). |
| ris3 | m (sg. N ris, I -om, pl. G -ov) njem. Ries; mjera za papir, rizma; usp. rizma. Joj meni ki sem na službu svojega kraļa tak marliv bil da sem na ńegove liste sto risov papera potrošil. Mul zerc 80. Paper vu Berolina [varašu] dela se ne na arkuše nego na refe … da … jeden dan čez 14 vur do sto risov ili 2000 koncev ili 48000 arkušev zgotoviti se more. Mikl izb 68. |
| risa1 | f (sg. N risa, G -e) bot. isto što bohun. P (s. v. erica … risa … rise … bohun 515). |
| risa2 | f (pl. I risami) šara, crta na kakvoj plohi. Glive bele poznamenuvane z čerlenemi risami zgora zovu se glive muh … na kaj rade [muhe] pojdu. Hiž kniž 196. |
| risak | m (sg. N risak, G -aka) isto što obrezač. P (s. v. smilium … risak … risaka … obrezač … nož koim se podplat risa ali obrezava 799). |
| risańe | n (sg. N risańe, G -a) gl. im. od risati; crtanje; slikanje; usp. risarija. J (s. v. lineatio … spodobleńe … obrazeńe česa … risańe). Vezda koračamo … od malańa i risańa k pravdeni istini. Gašp IV, 615. |
| risar | m onaj koji crta, crtač. Sprevajati če ga … samo jedan … risar (Zeichner). Nov horv 220a. |
| risarija | f (sg. L risarii) isto što risańe. O risarii, kamenotisku itd. (naslov).Nov horv 279a. |
| risati | impf. (inf. risati; prez. sg. 3. risa, pl. 3. -ju, rišeju; pridj. akt. sg. m. risal; pridj. pas. pl. G m. risaneh) crtati; ocrtavati; slikati. P (s. v. smilium … nož koim se podplat risa ali obrezava 799). Da bi [Litvanec Jakob Vezik] začel risati kipa peldu, nikak mu na pamet ni mogel dojti kipa stališ. Gašp IV, 672. Bi li do smertnoga betega zčakival vreme da bi se hotel vučiti čteti, pisati, na paperu risati? Verh 103. Park je tak čuden i tih kak da ga rišeju senje. Domj kraj 13. fig. Opominaju … da se paze na podmičeńa koja … risaju ne najlipši kip sadašńega stališa deržave. Nov horv 72a. |
| riskaša | f (sg. G riskaše) isto što riškaša 2. Krumperna meļa i mesto riskaše služi. Krump 6. |