Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

samno

adv. isto što nasamom 1. Samno tu čuric se večput pase i praznine sve ispeva tve. Rak tur 6.

samo1

adv.
1. 
a. izražava izuzimanje, ograničenost u odnosu na navedeno, isključivo, jedino; usp. sam2. H (s. v.   samo),  B (s. v.  aequilanium … polovica veli se od vune oprane od koje polovica se odpira blata … smrada i skrune vsakojačke a samo polovica ostaje i domov nazad ide, Apicius … ime potrošļivoga i vnogojedučega plemenitaša rimskoga … samo tërbuhu služeči, contagium … beteg koi se samo od dotikańa prijemļe, duntaxat … samo … lestor, solum … lestor … samo, tantum … tuliko lestor … leprav … samo; dletce … samo barberskomu železcu potrebno je reči z pridańem, samo … leprav), J (s. v.  duntaxat … samo … listor … leprav, singulariter … jedino … samo, solum … samo, unice … jedino … samo), X (s. v.  solus … solum … samo). [Človeče, na sudu strašnomu] ne buš samo za se račun daval. Magd 37. Vu … ove knige … sem se … vu izgovarjańu rečih moral prilagoditi samo k Zagrebcem. Mul pos Xb. Detece je samo ruku van kazalo. Gašp IV, 124. Ja jesem do vezda samo z prahom pucal. Velikov 59. Bloß … lestor … samo … jedino. Krist anh 90. Drugoč posebite [pravice su] koje lastovitomu samo kotaru tak jesu privezane da zvan ńega moč nikakvu nemaju. Domin 12. Govoril jesi navek da je samo vu goricaj živlenja pravi raj. Gal 131.
b. izražava potpuno izuzimanje, potpunu ograničenost na navedeno. B (s. v.  adsessor 2. … sada vsi oni koji vu pravdah sede zovu se assessori a pervļe zval se je samo on koji je bil poleg sudca od strane poglavnika, clitellarius … mëcgi koi nit za jahańe nit za vožńu vaļaju neg samo za tovor; sin 12. … komu je samo mati živa), P (s. v.  herma … pili ali kipi z dreva zdubeni ali z meda … srebra … kositra zkovani od persih gori z glavum samo 234). Zaručna i svadbena goščeńa … samo se dopuščaju … jeden dan. VZA 14, 110. [Za mašnika] je potreben pravi i samo muški spol. Mul šk 353. Nekoji [cucek] samo onda kada se draži vusta zapre i vgristi more. Živinvrač 222. Na galge dojde samo fini fičfirič. Krl 104.
2. upravo, jedino, isključivo; upravo, baš to / tako. B (s. v.  astomi … ļuctvo ili puk indianski prez vust … samo žive z pridihavańem). [Bog] išče takove voļe i hoteńa človeka ki bi ono samo vsigdar hotel kaj Bog hoče. Habd zerc 14. Ovo samo imam opomenuti. Lal vod 16. Ja samo baron jesem. Tamburl 70. Segurnost samo po oveh mesecih imati moremo, kajti … žrebe vu vutrobi oživelo i gibati se počelo je. Živinvrač 183. Ar i bogečka i trda samo itak si naša, mi te ne damo. Pav pop 3.
3. izražava poticaj da se što učini (najčešće s imperativom).Hodi samo [Ğuro], pak poveč da dojdemo. Cepel 133. Hodi samo domom, pak se pod tum skerbļivostjum sita naspi. Danica (1847) 122. Naj samo zvoliju Ekscelenc! Za Njih je se vre spremno: kvarter i košta. Krl 37.
4. isto što čisto 1. B (s. v.  mere … samo … čisto), J (s. v.  mere … samo … čisto … nezmešano). Napitek naj bude dobro vino razložno pito, samo, ali občinskum vodum mešano. Lal vod 36.
5. u različitim kontekstima ostvaruje se u značenju:
a. cilja, ishoda, ostvarenja (čega).Kaj … iz lepote tvoje buš imela gda ti ju … starost vjagmi, to samo da … te začmu odurjavati. Habd zerc 168. Poglavari kerščanski nesu … samo zato postavļeni da med občinum preskerbe ali občuvaju pravicu. Mul šk 11. Gospodin Bog človeka zato samo je na svet postavil da se vu poslu zveličeńa zaderžava. Verh 7.
b. naredbe, poticaja. Pomozi prijatela da i tebi hasen bude, anda samo spametno. Velikov 65. Gde ovoga takaj malo je, tak za žrebiče samo naj se čuva. Živinvrač 9.
c. želje. Medtemtoga da bi samo mogel, to bi istinsko rad vučinil. Lal vrač 13. Da bi se samo i meni jenput tak dvorilo. Cepel 133. Da bi samo ov gospon Svetoglas bil. Brez diog 93. [Bogatuši peneze] su vam … vendar i z drage voļe nahitali da samo nekaj novoga videti mogli su. Lovr ker 73.
d. iron. govornikova odnosa ili stava prema onomu na što se odnosi. Samo mi jošče grob fali. Gašp IV, 93. Naj se samo [ļuctvo] burka. Cepel 138.

samo2

part.
1. ističe značenje riječi na koje se odnosi
a. naglašuje sadržaj obuhvaćen imeničkim riječima. Sluge simo tamo mužikše peļaju, celi taler daju i za pipļe samo. Magd 86. Fali ti samo prilika i sreča. Velikov 59. [Gospoda] brez vsake službe z imetkom samo svojem zadovoļno živeti mogu. Brez diog 92. Vu tem kraju poznam samo svojo bol. Gal 141.
b. pojačava, ističe djelovanje, radnju. [On] ženske glave vu lice ne hotel samo pogledati. Gašp IV, 63. Na prestoļu jošče Valoa je sedel, orsaga v pogibeļi samo je gledel. Henr 178. Vezda sem ga samo zval da vidim je li … pozabil. Tamburl 72. Ne nikoga čuti, samo čkome; do froštuka dvapot zišli so vdož. Gal 133.
c. ističe okolnosti vršenja radnje. Sveti Ivan … samo z rečjum pregovori i ozdraveti hoče prežalostna duša moja. Mul hr 307. Samo večput sever beli v mojeh vuhah još skuči. Rak pes 3. Samo na čas su kraj nagle nam vožnje v snegu planine zablisnule bele. Domj kraj 3.
d. u svezi ~ listor v. listor.
2. 
a. ističe količinu čega izraženu u manjoj mjeri. B (s. v.  caelum 11. … nebo ogńeno … vu kojem angeli z Bogom i ostalemi svetci prebivaju … najti samo troja nebesa vezdašńi filožofuši ili mudroznanci govore, seni … samo šest; sedëm 2. … samo sedem je došel), J (s. v.  monogamia … ženitva samo jenkrat vučińena, monogamus … jenkrat samo ožeńen, univiratus … stališ žene samo jedenkrat omužene). Ako mi je posvedoči, polag orsaškoga običaja samo tretjanadeste … ovo je glava moja. Starine 25, 5. Sin … čes malo vremena ni imal nego samo rań 500. Šil 11. Ňega samo [Bog] vodi ter veļel je valom: Vrazit ga ne smete ni samo v malom. Henr 182. [Koń] mora se … s močenemi pšeničnemi posejamai hraniti i samo malo sena davati. Živinvrač 52.
b. uz broj jedan ističe količinu ili znači jedan jedini. B (s. v.  cochles … jednook … jednem samo okom), J (s. v.  annotinus … samo jedno leto terpeči, monarchus … samo jednoga ladańe … kraļuvańe, monochordum … gusle samo z jednum strunum, monocosmum … kola … taliga … kočie koje samo jeden koń vleče, monodos … jednozub … ki samo jeden zub ima, nedum … več ńih ne bi ove stroške podneslo a vnogo meńe samo jeden, unicus … jedini … samo jeden … sam samehni, unimammia … žena samo jeden cecek imajuča, unirotus … jednokol … samo jedno kolo imajuči, unistirpis … jednoga stebla … samo jedno steblo imajuči, unoculus … jednook … samo jedno oko imajuči). Puna je nenavidnost očiju, pače je vsa samo jedno oko. Habd ad 799. Ako li pak … pogubiš dušu, kajti je samo jedna, nigdar je ne najdeš. Švag I, IV.. Ja ovomu siromaškomu človeku samo jeden … denar dati sem mogel. Velikov 66. Jeden samo je Bog. Katek 6.

samo3

konj. označuje
1. izuzimanje dijela sadržaja glavnoga iskaza samostalno i u svezi ~ kaj; usp. sam3. B (s. v.  cyperum … sit … sitina koja ima perje kot luk … samo kaj debleje i na rede steblo ima). Vse je … Bog Adamu dopustil, samo jedno jedino drevo mu je prepovedal. Habd ad 90. Potonuše … vse živuče stvari, samo ona ostaše koja je sobum Noe vu daju vzel bil. Vitez raf 2. Pri teleńu vsa ona koja pri žrebleńu … na isti način obavļaju se, samo pri kravah … vutroba … van izide. Živinvrač 91. Tajnu tu zemlja si skriva, samo bu mrtvi ju znal. Domj kraj 11.
2. naredbu, zapovijed, želju. Neču [se] veče nigdar hotomce vu nieden grih povernuti, samo mi dajte sada zadovoļnu pokoru za odvezańe grihov moih. Zrin tov 87. Da je bil s. Andraš apoštol človek muder … vu perve strani … govorejńa moga pokazati hoču, samo dobrovolno posluhnete. Švag I, 4.
3. u vezničkim svezama
a. ako ~ za pojačavanje, isticanje pogodbenoga značenja, u slučaju da, pod uvjetom da. Ovo bratinstvo je … najbolši zakon težačke ļudi včiniti Bogu pobožne … ako samo dole postavlene regule verno obderžavali budu. Mul zak 15. Znam … da … moram … zvati, ako samo pak ne pozabim. Tamburl 72. Vnogo jošče hasnoviteša je … kafrena mast, ali ne na trepavicu, nego na isto oko (ako samo koń terpeti more) namazana. Živinvrač 16; kak ~ za usporedbu u značenju izuzimanja: nego, osim. Više je on sveta videl, kak samo Krapinu. Tamburl 69. Šakrament sv. bermańa … več kak samo jenput prijeti se ne more. Katek 73; ne ~ ne izuzima ono što u iskazu slijedi, već upućuje i na što drugo. J (s. v.  nedum 2. … ne samo). Kaj počnu … one grešne duše, ne samo one koje se jošče na ovom svetu nahağale budu … kada čule budu … glas trumbete božje. Zagr I, 3. Ļudi pravo Boga ļubeči marlivo paze da ne samo oni … mogu … ńemu verno služiti. Mul šk VII; neg ~ v. neg1; nego ~ v. nego1; ~ da / da ~ označuje namjeru. Ne znam nikaj, samo da vidim sina. Brez al 7. Srebrn pas bi raskovala, vuzdu napravila, samo da bi kada z tobum vu živleńu bila. Popevke 189. Više gosponov [se] za jednu čast jagmi … samo da drugem … kruha prevzemeju. Brez diog 92. Kajgoder budu naštampali, ļudi vendar budu veruvali, samo da je černo na belom. Danica (1847) 132; ~ kaj ne … označuje da se zamalo može dogoditi ono što slijedi u kontekstu. [Mešter] je vuprl vsu svoju vmetelnost … da bi kip najlepše izobrazil (tak spodobno, samo kaj ne pregovori). St kol (1866) 211; ~ naj u dopusnome značenju. Naj se nikaj ne boje, samo naj na me vse spuščaju. Tamburl 69.
b. u korelacijama:ne ~ … nego (i), ne ~ … nego takaj(še), ne ~ … nego tja, ne ~ … nego tulikajše, ni ~ … nego i, ni ~ … nego takaj v. nego1.

samobiten

adj. (sg. N m. samobiten, samobitni, G n. -oga, pl. D m. -em) usp. samostojni.
1. koji sam po sebi može opstajati, bivati, postojati; samostalan, neovisan. B (s. v.  substantivus … samostojni … samobitni … kaj samo po sebe more stati;  samobitni s uputom na sobstveni).
2. isto što samočen 2. B (s. v.  privatus 3. … samočen … samobitni … tih … samočni i mirni žitek, segrex … razlučen … samobiten žitek; samobitni 2. … samobitni žitek). Znovič ovde počutil je nemoč samobitnoga živleńa i spazil hasen … koju društvo ļudih človeku zavdaje. Rob I, 126. Pojdemo se pomolit … da današńi dan meğ očitnoga i samobitnoga živleńa našega srečne i ugodne dneve vsikdar brojiti budemo mogli. Bedek 10.
3. u svezi gram. samobitna reč v. reč.

samobitje

n isto što bitje12. B (s. v.  subsistentia … sobstvo … samobitje;  samobitje s uputom na sobstvo ).

samobitnik

m (sg. G samobitnika, pl. G -ov) isto što redovnik 1. Akoprem je bil ov sklep [sred sredine Turčinov telovsko obhajilo občinski sprevağati] kruto podstupļiv, tak se vendar poglavar samobitnikov ni tak Turčinov kak Vlahov bojal. Danica (1842) 85.

samobitno

adv. od adj. samobiten; isto što bitno 1. B (s. v.  substantialiter … sobstveno … bitno … samobitno).

Samoborec

m (pl. N Samoborci) stanovnik grada Samobora u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske; usp. Sanoborec. Vre su zdignuli se … Samoborci. Kal-a (1804) 45.

samoborski

adj. (sg. N m. samoborski, L n. -om, pl. L f. -eh) koji se odnosi na Samobor, grad u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske. Meğ temi … dvori i hižami najpervi je bil plemenita viteškoga človeka Jurja Punekoniča na samoborskom poļu, ki je malopervo iz turskoga sužanstva bil vušal. Habd ad 185. Tersja imamo vu samoborskeh gorah vino dobro imajuča. VZA 16, 218.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU