Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

sabolica

f od m. sabol; etim. v. sabol; isto što krajačica. B (s. v.  sartrix … krajačica … sabolica … šveļa, vestifica … zgotovļalka oprave … sabolica), J (s. v.  sartrix … krajačica … šveļa … sabolica).

sabolnica

f etim. v. sabol; krojačka radionica, krojačnica. B (s. v.  fabrica … mesto u kojem meštri delaju … tišlarnica … kovačnica … sabolnica, laboratorium … sabolnica;  sabolnica).

sabolski

adj. (sg. N m. sabolski, A f. -u) koji se odnosi na sabol; isto što krajački. B (s. v.  sartorius … krajački … sabolski;  sabolski), J (s. v.  sartorius … švelni … švelski … šivacki … krajački … sabolski). [Šoštar] i sabolsku meštriu sudi. Zagr I, 534. Sabolski ceh, die Zunf der Schneider. Krist gram 32.

sabor

m zakonodavno i političko tijelo; parlament. Tak zgledi medalja na grofovskem lancu kaj cmače ju naš Sabor, gda hapšpurški kaljun, patancjera Orsag, spreluknani čun. Krl 129.

saboraš

m (pl. N saboraši) osoba koja prisustvuje kakvom saboru. Verni i mili naši … klimavci, prodani, čalarni saboraši. Krl 129.

saborišče

n (sg. L saborišču) mjesto gdje se održava kakav sabor; Hrvatski državni sabor. Pred Banom plaziti i kmeta gaziti, kak cucek na saki banski mig paziti, v otajnosti petljati, lagati, krasti, v saborišču lajat o narodnoj časti. Krl 128.

saborni

adj. (sg. N f. saborna) koji se odnosi na Sabor, saborski; usp. saborski. Saborna deputacia [dala je] izvestje zverhu podigneńa stalnoga mosta meğu Budimom i Peštom. Nov horv 410.

saborski

adj. (pl. L m. saborskemi) koji se odnosi na sabor; isto što saborni. Teržilo se pri nas na saborskemi štandi z magnatskemi lanci. Krl 127.

sačar

m isto što rogožar. Jalnoga sveta vezda je dika, krivica pošteńe: ki sačar laži za pasom nosi, on je prijetneši. Citara 308.

sačer

m isto što rogožar. H (s. v.   sačer),  B (s. v.  scirpea … košara iz sitine … sačer ili rogožar;  sačer s uputom na rogožar).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU