Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

sačerec

m dem. od sačer; isto što rogožaric. J (s. v.  sportula … rogožaric … spletena korbica … spletenčica … sačerec).

sačovati

pf. (pridj. pas. sg. G f. sačovane) isto što sačuvati 1; u svezi dan sačovane svete Marije crkv. (vjerojatno)blagdan Bezgrešnoga začeće Blažene Djevice Marije (8. prosinca)ili blagdan Navještenja Blažene Djevice Marije, Blagovijest (25. ožujka).I na to svedočanstvo mi te naš list … včinismo napisati … Pisan i dan pri Svetom Ivane na dan sačovane svete Marie, leto božje jezero petstodevedeset i peto. Listine (Sv. Ivan na Zelini)301.

sačuvati

pf. (inf. sačuvati; prez. sg. 3. sačuva; pridj. akt. sg. m. sačuval, f. -a; pridj. pas. sg. N f. sačuvana, pl. N f. -e).
1. zaštiti (što) od propadanja, kvarenja, zaborava; usp. sačovati. Suprot [ńe] od protuletne i cvetuče dobe svoje, do starosti je [on] goruče ļubavi plamen sačuval. Nadaž 104. [Maria] sina hočeš zanositi, Boga človeka roditi, mati se hočeš ozvati, a devičtvo sačuvati. Mul hr 209. Sreča najmre ova bila je sačuvana našemu vremenu … vu prepoglavitom Mikuli škerlcu. Raf 5.
2. spremiti za kasniju potrošnju. Ov … poslani hleb ne hotel na oltar s. Qurina postaviti, nego za svoj barat ńega sačuva. Gašp II, 681. Vode [rudne] zajete i sačuvane jesu bolše. Lal vod 30.
3. zadržati u svojem vlasništvu. [Cvetje] je v ladice svoje sačuvala bila. VZA 1, 114.

sad1

m (sg. NA sad, G -a, L -u, I -om, pl. G -ov, A -e, I -mi).
1. isto što plod 1. H (s. v.  jagoda ali sad iz kupine, jagoda kakovoga sada ali drača, komora v ke se sad čuva, kora kakvoga sada, popaleńe sada v cvetu, sad, tergati sad iz dreva), B (s. v.  acarpia … sada mentuvańe, acredo … kiseloča sada nezreloga, acrodrya … vsakojački sad koji tverdu koru … lupine ali belinge ima kak jesu kostańi … želud …orehi … lešńaki … mandale, aegirionon … mast iz sada dreva jagńedovoga, aegoceros … sad stanovite trave koi je spodoben rogu kozjemu, amygdalum … sad mandale ili jederko koje ako hočeš napisano imeti, anthedon … drevo od nešplina sad menši donaša ali lepe duhe i dugo stoječi, appendix … je stanoviti tërn ki sad čërlen ima, apyrion … sladki sad z mehkemi koščicami, arbutu … sad čërleni divje jabuke harapinske, balsamina … pižmen sad, buceras … rožič sad i trava, cantheriolus … brajdica … sošica … mala soha z kum se tersi … sad podpira, carbunculatio … podpaleńe žitka … grozdja … sada od velike vručine pod zvezdum, carpobalsamus … pižmenovoga dreva sad … balžamov sad, carpophorsus … sadonosen … ploden sadom, castaneus … kostańev sad, coctura 3. … mlačnost nebeska ka zveršeno sad zemelski kuha i zreleti čini, damascenus … velikoga ili debeloga sada slive, deformatus … sad dobro kipen i pelduvan, defrugo … plod ili sad jemļem, duricoria … sad tverde kore, fructifico … rodim … sad donašam … plod činim, fructuarius … či je sad ali koi sad ali hasen kakvoga duguvańa pobire … sadoberec, fructus … sad … plod … dreva budi ali poļa … sad ili plod letni … sad … letina nepobrana … sad ili letina pobrana, frugilegus … kaj sad žitek zbira, frugiparus … plodeči … sad donašajuči, frugis … plod … sad … žitek, galbuli … cipreša jagoda ili sad … luščine ili kora vu koje sad stoi, maturitas … zrelina žitka … sada … letine, pulpa 3. … sok vu sadu, oporophylacion … čuvańe jabuk … sada, oporotheca … mesto gde se sad čuva, palma 4. … plemenito drevo … razširjavajuče se kot ručni persti sladek sad donaša k perstom spodoben, pomosus … sada pun, pomum 2. … vsakojački sad … zrel sad … rani sad … nestalen sad … kesni … pozni sad, primitiae … pervi vsake fele sad Bogu aldovan, salagma … vsakojački sad z cukorom i z medom začińen, sementinus … svetek po setve radi dobroga sada zadobleńa, siliqua 2. … rožiček … sad za perst dug … pridebel i sladek iz Apulie, soror 3. … jednakoga sada dreva; komora 7. … vu koje se sad čuva, kora … kakvoga sada, kutina … tuńa … sad, murva 2. … sad, olika … maslina tak drevo kak sad, popaleńe … sada vu cvetju, rožič 2. … rožič trava i sad, sad … sad tverde i oštre kore … 2. pervi sad … 3. sad rani … 4. sad vsake fele dreva koi ima vu sebe koščicu kot mandala … sliva … 4. sad tergam, sada čuvańe, sada menkańe, sliva 4. … slive divje sad, tuńa sad, večera … iz sočiva … sada), J (s. v.  acinosus … pun zerńa ali koščic vu sadu, amygdala … mandala sad, arboreus … drevja sad, aspargo … pikec … suša sada od kapļih dežğa kada sunce sveti, cedris … sad … voče cedrovo, cidoneum … kutina sad, eluxurior … prevnogo rodim … preveč sada donašam, foctifer … sad … plod donašajuči, foraria … fiļarka ali žena vsaka koja mleko … sir … verhńe … jabuke i sad vsakojački na piac nosi prodavat, fructificatio … donašańe sada, fructifico … sad nosim … dajem, fructificus … sad noseči … dajuči, fructuaria … žena sad prodavajuča, fructus … sad … plod, melligo 2. … sok kakvogagod još nezreloga sada, oporotheca … sadovńak … mesto kam se jesenski sad spravļa, pomarius … z sadom teržec, pomifer … sadorodni … jabuke i ostali sad noseči, Pomona … božica sada iliti vočja, pomosus … sadovni … sada iliti vočja pun, provisus … zemeļskoga sada za jedno celo leto priprava, prunum … sliva … sad od slive, spadix 2. … kita z sadom od palme odtergńena, uredo … palina … pikec na sadu ali sterni), P (s. v.  forum pomarium … vočarnica … terg voča ili kadi se prodava sad od drevja vsakojačkoga človečji hrani prikladnoga 58). Viğte figovo drevo i vsaka dreva gda vre daju od sebe sada. Vram post A, 5. [Otec Bog nebeski] daj nam obiļe kruha, vina i sada. Kraj 400. Za preprečiti ovakove betege zrel i friški sad kruto jako je hasnovit, kakti su črešńe, višńe, jagode. Lal vrač 37. Da sad ne pozebe zkopaj okol dreva grabicu. Horv kal-b (1814) 36. fig. Gospodin je Bog dal časti i sade ne vsem vse, nego nekojem ove, nekojem one. Habd ad 345. Dvanajsteri sadi Duha Svetoga. Mul šk 18. Iz vust pravičnoga nikne mudri sad kakti iz zelenoga, zdravoga dreva. Krist žit I, 279.
2. isto što plod 2. B (s. v.  partus 2. … vutrobe sad … plod … mertvi sad vutrobe … plod vutrobe sedem mesec nošen). Den je martiuša … meseca dvadeseti i peti, gda [je] … Dev. Maria on sad vu vutrobu svoju po nadehneńu Duha Svetoga priela. Habd zerc 400. Kada žena zanosila je, sad zapira se vu prijemališče mezdreno koje zove se jajce i ovo je skup spravleno iz dveh mezdrih zverhu sebe postavlenih i med sobum zvezanih posudicah i žilicah. Lal pupk 30. Je li to bližńega ļubiti … ako se tulika ļudomorstva … činiju, najmre da se prijetje preči, ali sad razmetče, ali detca na dojištvo nezdušnem ženam davaju? Krist blag II, 234.
3. 
a. isto što plod 3. a. Tako i decu, porod i sad počteno i kerščanskim zakonom rode i odhrane. Vram post A, 41. Hižni tovaruši … greše … same nasladnosti iščuč, a sad iliti porod kak goder hotonče zabraneč. Mul šk 368.
b. u svezama ~ hištva / hižnoga zakona dijete rođeno u braku. Ako je tvoja sveta voļa, daj nam dobiti sad hištva, budi muškoga, budi ženskoga spola. Kraj 388. Ovako sebi pobožnem svetem tovarušem, podeli gos. bog sad hižnoga zakona. Gašp III, 61; ~ vutrobe (čije) isto što plod 3. c. Blagoslovļena ti meğ ženami i baloslovļen sad vutrobe tvoje. Habd zerc 369. Ježuša blagoslovlenoga sada vutrobe tvoje, po ovom pregańańu nam pokažo. Mul jač 65. I skriknula je z velikem glasom … blagoslovļena jesi ti med ženami i blagoslovļen je sad tvoje utrobe. Ev 7.
4. fig. isto što plod 6. Ne dosta … reči božih poslušati, nego … po nih živeti ki sad v terpleni i mirovnosti donašaju, istino zveličeni budu. Vram post A, VII. Bože … prosimo te dopusti nam … da tvojega odkupleńa sad i hasen vu nas neprestance čutimo. Mil vert 50. Mali grehi [se] odpuščaju … po sadeh pokore. Mul šk 378. Ļubav horvackoga jezika … lepšega i vekšega je zrokuvala sada, na tuliko da ja … vnoge iskaze one ļubavi dati moguč bil sem. Rak gaju 162.
5. samostalno i u svezi ~ k stolu / na stol voće kao sastavni dio deserta poslije glavnoga dijela obroka (v. i poštpast); usp. sadni stol s. v. stol. H (s. v.  sad k stolu), B (s. v.  anadipna … sad koi se po obedu ali večere na stol polaže, bellaria …sad … vse kaj se na stol po jestvinah položi … 2. vina slajša ka se k sadu daju … pri drugom stolu ili pri sadu veselo i vučeno razgovarjańe, collibium … malo poobedje vu sadu položeno, pemma … zadńe jestvine … sad, secundus … gda se sad na stol nosi, sportella 2. … sad ki se v košaricah na stol daje, tragemata … zaobedje … sad … poštpast … slaščica za vekši žmah … obuzeki, tragematotheca … košarice … tańerici za zaobedje ili sad … zdeličke za slaščice … obuzeke; sad ki se k stolu nosi s uputom na poštpast), J (s. v.  impomenta … sad i slaščice za odnešenemi iz stola jestvinami).
6. u svezi ~ pokore pokora. Duh govori: za oproščen greh … čini vreden sad pokore! Mul pos 1156. Činete vreden sad pokore. Krist žit I, 108.

sad2

adv.
1. isto što sada 1. B (s. v.  acolythus … takovi meğ ostalemi behu stoici … a sad od kerščenikov zovu se Božji slugi, age … sad, jam … vezda … sad … sada, modo … sada … vezda … sad; sad … vezda … sad përvi put), J (s. v.  jam … sada … vezda … sad, modo … sada … sad … vezda). Telo nevoļno … govori sad z menum [dušom]. Noč viğ 44. Vidiš kaj sudbina z mene sad dela, na me kak zlotvorov leti vsa strela. Henr 180. Sad nam je vsem prav. Krist anh 181. K njim sad vnogo lepo dete vu dvorišče zajde. Domj kraj 9.
2. u svezama do ~ isto što do sada s. v. sada. Bože, koi si evangelium … po svetoga tvojega Ferenca Ksaveriuša nazveščeńu poseal i ńegovu svetost vnogimi prez broja čudi do sada jesi odičil, dopusti nam … da … ńegove dobrote nasledujemo. Mil vert 134; od ~ isto što od sada s. v. sada. Hoču od sad živeti i v ļubavi vumreti. Mul navuk 50; ~ … ~ isto što sada … sada s. v. sada. B (s. v.  alternate … izmeńajuč … sad ja sad ti sad oni, alternatio … sad ovo sad drugo … zmence; sad … sad – sad); ~ sim ~ tam v. sim.

sada

adv.
1. u ovo vrijeme, ovoga časa, trenutno; usp. sad1 1. H (s. v.  sada, vezda sada), B (s. v.  aborigines … pervo ļuctvo koje je na onom mestu stanuvalo kade je sada vseh sveta varašev glava Rim zezidan … starovremeniti, acaciae … je stanovito drevo egiptonsko … ništa meńe sada terninu jesu prezvali … kako i vsakojački sok i jabučnicu iz jabuk sprešanu, adsessor 2. … sada vsi oni koji vu pravdah sede zovu se assessori a pervļe zval se je samo on koji je bil poleg sudca od strane poglavnika, angari … posli su bili kraļevski pri Peržianeh koi su liste raznašali kakti sada pošte, jam … vezda … sad … sada, modo … sada … vezda … sad, monachus … puščenik … sada vsaki frater vu kloštru prebivajuči zove se; vitez 2. … koi se sada soldatom imenuje), J (s. v.  calx … sada vidim konec i zverhu na koju sem došel, jam … sada … vezda … sad, modo … sada … sad … vezda, Penelope … gde je žena takva sada za sva muža ka tak mari), P (s. v.  buccina … rog … volovski … mogel se je nekuliko takaj perstmi prebirati zarad prela jednoga ali drugoga … sada se takov iz meda dela 406, calyptra … kapa zlatom … srebrom … našita ali i dragim kameńem nakinčena na prispodobu kak i sada nekoje poglaviteje po zimnom vremenu nose 172). Mogunski varaš počet beše na Niemceh načinati se sada. Vram kron 7. [On] Dev. Marie kip na veliki oltar položi, pri kom na ńe diku i sada se vnoga čuda čine. Nadaž 118. I sada [se] vnogi nahajaju koji se iz drugeh ošpotavaju. Gašp II, 626. Sada morem našu majku k sebi vzeti, ter ńoj vugodne i povoļne dneve načiniti. Krist anh 244. Viš zvezde sada kak koja tebe pogledi tak mam bledi. Domj prov 9.
2. u svezama do ~ do ovoga trenutka; usp. do sad s. v. sad2. H (s. v.  adhuc … do sada … do vezda), B (s. v.  antehac … pred ovem … do seh dob … do vezda … do ovde … do ovoga časa … do sada). Kakti smetje ovoga sveta postali jesmo vseh ludi pomie, ali postrušina vse do sada. Habd ad 948. Do sada dobiček i zgubiček pajdašem … delili jesmo, ovde pako računati hočemo z kakvem se dobičkom … dugovańa kupuju i prodaju. Šil 193. Do sada vu tmici ležeči niti … preštimańe niti glas … pri drugeh imali smo. Cepel 136; i ~ još uvijek. J (s. v.  etiam … jošče … išče … još i još … i sada); od ~ od ovoga trenutka, ubuduće; usp. od sad s. v. sad2, od sadane s. v. sadane. J (s. v.  amodo … od sada … od vezda). Znam da španolski orsag mene bude na velikom preštimańu deržal. Zato ńega od sada v moju obrambu prijemļem. Habd zerc 955. Pomoli se i Ti, Božja Majka mila, da bi dušam pomoč od Boga dobila … da se onde dugļe od sada ne tuže, nego … Bogu služe. Mul hr 437. Zato ja takve norije od sada prepovedam. Cepel 136; ~ … ~ u jednom trenutku … u drugom trenutku; naizmjenice; usp. sad … sad s. v. sad2. Sada fali ovo, sada ono, trebe je kupiti. Habd ad 274; ~ sim ~ tam v. sim; za ~ u ovom trenutku i još neko vrijeme u budućnosti; privremeno. I to dosti za sada budi od osem lajarij. Habd ad 401. Da oni mogu meni i drugem na spodobna dela pomagati, a ja da vam nekaj jošče hasnovitoga morem pripravļati i napervo davati, ter za sada z tem zadovoļni, zdravi i blagoslovni ostanete i vašu dužnost, druge navučajuč, marlivo ispunete. Mul šk XI.

sadaj

adv. u skoroj budućnosti, uskoro. Štimam, da sadaj prestane. Ich glaube, es wird bald vorbei sein. Krist anh 194.

sadane

adv. samo u svezi od sadane isto što od sada s. v. sada. A ja od sadane v nebu ču moliti da Bog ne prestane pomoč ti deliti. Zrinski 106.

sadańi

adj. (sg. N m. sadańi, pl. A f. -e) isto što sadašńi 1. J (s. v.  praesens … sadašńi … sadańi … vezdašńi … predočni … predstoječi, recens … stopravńi … skorńi … sadńi). Strahe, ogńe, boje zapovidam na ńe [kaure], Harpie, Furie stare i sadańe. Zrinski 267.

sadašni

adj. (sg. N m. sadašni, n. -e, f. -a, L n. -em, f. -e, -oj, -i, pl. G m. -ih, A n. -a).
1. isto što sadašńi 1. J (s. v.  Krapina … Krapina … varaš i grad slovenski vu sadašni horvatski zemļi ležeči … koj vu starih negda vremenah kruto zmožen i glasovit je bil). Dojdi mi na pomoč … da po tebi … dostoim se od grehov prošastnih i sadašnih očistiti. Zrin tov 165. Sadašne vreme, o tuga i žalost! Hiže Božje, s. cirkve jesu hiže grešnikov. Švag I, 356. Bog zna odkuda to dohağa da svet sadašni je tak izpačen. Verh 684.
2. isto što sadašńi 2. [Tak] govori nekoi glasovit i sadašni pisec. Matak I, 270.
3. isto što sadašńi 3. Ali reče mi gdo izmed sadašnih novih kerščenikov. Mulih prod 16.
4. koji odgovara današnjem stanju stvari. Okolo leta 538. neizmerna vnožina Gotov … iz Polnočneh ztranh je se podigla i kada bi nekuliko let po Vugerskoj sadašnoj haračili i vsa zaterli išli jesu … proti Dalmacii. Mikl izb 34.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU