Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

pf. (inf. satarti; pridj. akt. sg. m. satro; pridj. pas. sg. N m. satren, n. -o, f. -a).
1. isto što obladati I. 1. B (s. v.  debellatus … predobļen … obladan bojem ali harcom … satren … satrena … satreno s naznakom da je dalm.,debello … predobivam … predobil sem … obladujem … satiram … satro sam … satarti s naznakom da je dalm. ).
2. isto što potrti I. 1. B (s. v.  potren … satren s naznakom da je dalm. ).

f (sg. G satureje) bot. rod aromatičnih biljaka,Satureja; vrisak, čubar,Satureia hortensis. [Protimba za vodeni beteg] … povertnice zimske koricu skoši drobno … zerńa borovičnoga i satureje … 1 šaku punu. Danica (1836) 8.

m astr. isto što Šaturnuš 2 (i ista etim.). Za lehkeše oveh 7 let razlučeńe vsakomu redu stanovito zvezde gibańe od diakov planete ozvane, ime dali jesu i rekli da leto pervo Saturnus … pod sobom ima. St kol (1866) 4.

m etim. v. Šaturnuš.
1. astr. isto što Šaturnuš 2. Kada vu meni presuğevam da zvezda bludeča, Saturnuš zvana, četiri jezera puti je vekša od sunca … onda se razum moj po računańu ovem ves pomeša. Verh 499.
2. kat. sveti Saturnin, biskup i mučenik (spomendan u katoličkome kalendaru 29. 11.).Saturnuš [29. 11., kat.]. Danica (1842) XV.

adj. (sg. N f. Saturnuševa) koji se odnosi na Saturna, staroga italskog boga usjeva, poslije poistovjećena s grčkim bogom Kronom, Saturnov. [Juno] poganinska božica … bogatstvih je bila Saturnuševa kči, a Jupitrova tovarušica. Krist bas 43.

adj. (sg. N m. sav, n. sve, D f. svoj, A n. sve, f. svu, pl. D m. svem, A m. sve) v. ves.
1. koji uključuje, uvrštava i obuhvaća pojedinačne članove bez iznimke, cjelokupan, sveukupan. J (s. v.  cunctus … vsaki … ves … vas … svaki … svakoj … sav). Dobri otec, derži veselo sve gosti … v tom goščeńu. Magd 100. Pokorne si včinil, v red pravi vse spravil i potlam kakt' otec sve posle obavil. Henr 178.
2. koji je u cjelini, u cijelosti, čitav, cio. Podaj meni tvog końca, ču ti dati sve Posavje. Popevke 197. Ejda pjevaj na vas glas veselo sve kuliko jest na Lipi selo. Brez pis 162.
3. izr. na sve zube govoriti v. govoriti; po sve dni zauvijek. Po sve dni života mojega hoču mu verno … služiti. Bel prop 51.

m vjetar koji puše iz smjera rijeke Save. Znani su vu Zagorju [vetri] dravčak, savčak, krapinec. Krizm raj 234.

adj. v. savršen.

f osjećaj moralne odgovornosti pojedinca; sposobnost razlikovanja dobra i zla; usp. savjest. Su z vinom si šteli zalejat i brige i trudne kotrige, i glad, kaj im z očih gledi, i savest, koja ne spi. Domj kraj 37.

f (sg. A savetnicu) ona koja daje preporuke i smjernice kako treba raditi ili postupiti, ona koja savjetuje. [Sveta Ana] … tebe želeč pomočnicu nam dobiti savetnicu. Mul hr 373.