Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

n gl. im. od sedeti¹; sjedenje. Sedim, seğen, seğeńe. Ğurk 132. fig. Pristoji se tebe [Device Marie]… poleg Sina tvojega seğeńe! Citara 381.

impf. (inf. segati; prez. sg. 1. segam) impf. od pf. seči².
1. sezati, dopirati; usp. sigati 2. Naj se ne zamudiju odrezavati nekoje sveržice zelene ako bi one suncu tak prečile da ne bi moglo tja do stebla segati. Murv 25. Reichen … segati, seči, pretezati se. Krist anh 123.
2. dostajati, biti dovoljno (čega), biti u dovoljnoj količini, mjeri. Reichen … segati, seči, zadosta, zadovoļno biti. Krist anh 123.

m isto što medgovoritel. B (s. v.  interpellator … v reč padavec … segavec … prekašavec).

adv. isto što vsegdar. Misli segdar i segder da te Bog vidi. Škv vab 55.

adv. na svakom mjestu, posvuda. Bog [je] segder nazoči … se[g]der grešečega vidi. Škv vab 34.

adj. (sg. D m. segedinskomu) koji se odnosi na grad Segedin u današnjoj Mađarskoj. Drugo deržańe z Valkovskem kotarom na tri knezie … je razdeļeno ter zarad dače … pagaduru segedinskomu … podverženo. Prid kron 18.

m (sg. G segenpama) austr. Segenbaum; bot. planinska somina, gluhi smrič,Juniperus sabina. Ali vuzme se segenpama … borovice, soli i toploga putra ter s tem skupa zmešanem na dan 2 puta rečenem načinom marše takaj maže se. Orš 42.

m (sg. I segerdomom) (vjerojatno)naziv za vrstu utvrde ili četu koja brani takvu utvrdu. Al glavar pod banom nut Stipan Golemi ide segerdomom bahato pred vsemi. Zrinski 141.

adj. (pl. A m. segestanske) koji se odnosi na Segestane, keltsko pleme koje je u 4. st. pr. Kr. provalilo na područje današnjega grada Siska. Ilir pako rodil je med ostalemi Autaria koi bil je otec Panona. Ov pako zpravivši vnožinu puka z ńim pervič Macedoniu, zatem i kotare segestanske, kade sada Sisek nahağa se je naselil. Mikl izb 16.

pf. isto što segńiti. Ove moje lepe oči budu morale segniti. Zagr I, 500.