Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

ļubav

f (sg. NAV ļubav, GL -i, I -jum, -jom, -om, -um 3, pl. GL -jah, D -jam) ljubav; usp. lubav, ļubeznost, ļubļenost, ļubnost.
1. snažan osjećaj naklonosti.
a. prema osobi suprotnoga spola; usp. ļubezlivost 1. H (s. v. ), B (s. v. amatio … bludna ter nečista ļubav, amo 2. … ļubļen hočeš biti … ništar gusto naj prositi. Koi gusto prosi, on ļubavi ne odnosi, amor, anterotas, demorior, dilectio, longus, lugeo, missus, mutuus, nota, philogynia, profectus, pugno, subactus … obladan … od ļubavi primoran; kažem 8. … kažem ļubav … prikazivam ļubav, ļubav, ļubavi iskazańe, ļubavi zavez, ļubav si steči), J (s. v. dedisco … od navade ļubav zhaja … po navadi i odhaja, ignis … kad ļubavi hrani plamen ak prem z ńega čine norca kakti tverdi terpi kamen za slavička derži škvorca, lenocinor … k ļubavi nagovarjam … vabim … podžižem … prilizujem ali prilizavam se, Penelope … van izgleda čes obloke … napija se … ļubav kaže … misli kad če po snoboke … k tomu svoj čern obraz maže, rivalis … tekmec … boritel … družbenik … drug … pajdaš vu ļubavi koje žene … spoloļubec, venereus … božici ļubavi ali nečistoj ļubavi slišajuči), X (s. v. amor, dilectio, redamo). Velika ter od vsega srca ļubav beše Jonatke i Davida. Bel prop 46. Iz … miloga gustoga pogleda dohağa dopadańe, iz dopadańa ļubav, iz ļubavi pomisleńe, iz misleńa poželeńe, iz poželeńa privoleńe, iz privoleńa čineńe. Mulih prod 201. Ovak je jeden za drugem od ļubavi pogibal. Danica (1840) 89. Ti norc nedužni ļubavi. Domj prov 8.
b. prema članu obitelji; usp. ļubezan 1, ļubezen. B (s. v. necessitas paternitas, paternus, pietas; ļubav … proti dece … rodbinska), P (s. v. aparine 591). Sinko … k tebe moja ļubav be prevelika. Magd 99. Iz osebujne materinske proti meni ļubavi zvan plače varmeğinske … vsako leto meni je obečala dati. Lal vrač 8. Najmre zataji se naravska ļubav proti deci svoji. Brez diog 89.
2. prijateljstvo, naklonost, dobronamjernost; odanost. B (s. v. aemulor, anacampseros … coperna trava kojum ļubav nepriatela se dobiva, beneficium 5. … prieti dobro čineńe … ļubav, calamitas … nesreča je se pripetila med ļubavjum našum, recognosco … ļubav čiu proti sebe spoznati), J (s. v. popularitas … občinske ļubavi izkańe). Niema suditi ni z razloba … ni za liubav. Perg 5. Kuliko je sada ļubavi i priatelstva kotere teda budu nepriatelstva. Šim prod 3. Naj mu obznane moje kajańe i ļubav proti ńemu. Velikov 99. Nijeden nije bil, niti bude, koj mene vu ļubavi proti domovini … prestignuti bi mogel. Bed 5. Ti si pravi priatel, vreden ļubavi moje. Cepel 143.
3. sklonost k čemu. B (s. v. philargyria, philocalia).
4. dobro djelo, prijateljski postupak, pomoć; usp. ļubļeńe. B (s. v. aura … priazen … ļubav ali pomoč … priazen ili pomoč ļuctva, justa). Ne bi li mu tvoju ļubav … tvoje dobročineńe ko si mu vučinil … spočital? Habd ad 10. Dobro bi [bilo] i takvomu siromahu … ovu zadńu ļubav iskazati. Mul zak 48. Iz serdca rada ti mi ļubav iskažeš. Krist anh 221.
5. kršć. jedna od triju vrlina (uz vjeru i nadu)koja se očituje u ljubavi prema Bogu, prema bližnjemu i u ljubavi kojom Bog ljubi; usp. lubezen1, lubeznost, ļubeznivost 1. b. H (s. v. Božja ļubav), B (s. v. agape charitas, amor … ļubav sama Bog je prava i zameče vsa ostala, ļubav … Božja i bratinska), P (s. v. charitas 1046). I ļubavi protiv Bogu i proti našemu očinu sijnu dopernašati i zveršavati. Vram post B, 217 a. Na zlameńe tvrdne vere i ļubavi … žile su odpirale svoje. Bel prop 48. Vezda hočemo ļubav na vagu vzeti i videti kak Bog nas ļubi. Mul pos 650. Jaj onoj domovini vu kojoj … varaščani vojuju … a na ļubav svojega bližńega pozabuju. Lovr rodb 4. Vnožina sveč, drage masti … iz ļubavi … proti blaženi majki [je] bilo skup znošeno. Krist žit I, 18.
6. u svezama bludna / grešna / nečista / nesramna /sramotna ~ nedopušteni spolni odnosi između muškarca i žene i između istih spolova. B (s. v. passivitas … nestalnost … ovam-onam nagneńe … sloboda v govoreńu … 2. … sloboda v nečiste ļubavi, paederastia; ļubav … bludna, sloboda 3. … sloboda v nečiste ļubavi), J (s. v. procax … nesramežļiv … na nečistu ļubav spuščen … prokšen). Ogibli se … kńig vu keh je kaj od sramotne ļubavi pisano. Petret 272. Grešnica Magdalena … vu nesramneh ļubavjah vsa je gorela. Zagr razg 21. Ako sada gerdobe tvoje ne oplačeš … grešnem se ļubavjam tvojem ne odrečeš … vekivečnemi suzami [vu peklu] oplakuval budeš. Verh 214; bog ļubavi, ļubavi bog. mit. Kupidon. B (s. v. ļubavi iskazańe), J (s. v. Cupido); božice ļubavi. mit. tri boginje ljupkosti, tri Gracije; usp. ļubeznivost 2. B (s. v. Charites), J (s. v. Charites); ļubavi dete izvanbračno dijete. Ti znaš vendar da Pepelkovič je samo ļubavi dete? Lovr rodb 15; ~ mudrosti filozofija; usp. mudroznańe. B (s. v. philosophia; ļubav mudrosti, mudrosti ļubav); ~ samosvojna v. samosvojen; ļubavi napitek magični napitak koji nadahnjuje, izaziva ljubav, ljubavni napitak; usp. napitek 3. B (s. v. charitesium, philtrum, poculum, venenum, virus; ļubavi iskazańe); nečista / nesramna /sramotna ~ v. bludna ~.
7. izr. prositi koga za ~ usrdno moliti koga za što. J (s. v. amabo te); s ļubavi, s ļubavjum u priložnom značenju: dobronamjerno, dobrohotno, od srca; s odanošću. B (s. v. amicabiliter, benevole). I jeden drugomu [morala bi] s ļubavi služiti. Vram post A, 61; za ~ !, za ~ Božju! uzvik preklinjanja, usrdne molbe. J (s. v. amabo … za ļubav! za milošču! za voļu! prosim te!). Za ļubav, najte toga činiti. Gašp II, 160. Naj se vendar za ļubav Božju … vkańuvati. Lovr ker 44.

ļubavec

m (pl. G ļubavcev) isto što ļubitel 3. b. O preodičena Maria! ti se ni imenuvati ne moreš da bi vužgala, pače i misliti od tebe nigdor ne more da bi ļubavcev tvojeh serca z nebeskoga veseļa slastjum ne napunila. Nadaž 122.

ļubaven

adj. (pl. N f. ļubavne) isto što ļubļen 3. Ļubavne cifre na haļah ńim všite, v cenu za vernost od ženščic dobite, obznanile jesu nam ļubih ńih ime. Henr 201.

ļubeč

adj. (sg. N m. ļubeč, -i, f. -a, D m. -enu, I f. -um) ptc. prez. od ļubiti.
1. koji se lako izvršava. Nad ovum ļubečum pokornostjum spoznajemo mi da z ńim jesmo zevsema zjedińeni. Danica (1848) 68.
2. u im. službi: isto što ļubitel 2. a. B (s. v. amans … ļubeč … ļubeči … t.j. koi ali koja ļubi čisto ļi nečisto). Ļubeči ne samo ne vmarja svojega brata, dapače on polaže za ńega svoje lastovito živļeńe. Danica (1848) 76.

ļubek

adj. (sg. N m. ļubek, ļubki, n. -o, G f. -e, A m. -i).
1. ljubak; mio, drag; dopadljiv. B (s. v. placitus; ļubki). Ali je pošaļivi starčec ov i vekšu stran pismih svojeh koja [su] gledeč na ļubki ńegov v pisańu sklad tak povoļna i mila. Henr 174. Koi je ļubek vu vinskem društvu on vu svojem čverstem stanu ostavļa sramotu. Krist žit I, 284.
2. ukusan, blag, pitak (o vinu).Dobro vino jako, bistro i ļubko biti mora. Danica (1835) 8.

ļubenica

f bot. isto što lubenica. B (s. v. gërčka s naznakom da je slav. ).

ļubezan

f
1. isto što ļubav 1. b. Bratinska je i sinovļa ļubezan … to dopustila. Perg 29.
2. isto što ļubitel 2. b. B (s. v. ļubezan s uputom na ļubitel, ļubitel s naznakom da je dalm. ).

ļubezen

f (v. i lubezen1); isto što ļubav 1. b. Ńegova je k mene ļubezen velika. Citara 304.

ļubeziv

adj. (sg. N n. ļubezivo) isto što ļubļen 1. B (s. v. amoenus … veseloga i lepoga pogleda … vugoden … vesel i ļubļen … ļubeziv, certatio s naznakom da je dalm. ).

ļubezliv

adj. (sg. N m. ļubezliv, pl. N f. -e, G f. -eh).
1.
a. isto što ļubļen 1. B (s. v. amabilis … ļubezliv, amoenus … veseloga i lepoga pogleda … vugoden … vesel i ļubļen … ļubezliv oboje s naznakom da je dalm. ). Ah, da, on ļubezliv človek, koj jenkrat pri nas bil je? Rob I, 87. Maksimilian [je] velik u svomu veličanstvu … umiļen i ļubezli. Luc prod 6.
b. dobrohotan; prijazan, prijateljski. B (s. v. amicabilis benevolus).
2. isto što ļubļen 3. Da se detca … oneh popevkih vuče … mesto nečisteh i sramotno ļubezliveh popevkih. Kraj 12.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU